Rovinj

Rovinj, "Plavi biser Jadrana", jedan je od najživopisnijih sredozemnih gradova. Dio venecijanskog carstva preko 500 godina, Stari grad smješten je visoko na poluotoku, okružen venecijanskim kućama natkrivenima krovovima od terakote te okrunjen crkvom Sv. Eufemije iz 18.stoljeća čiji zvonik dominira siluetom Rovinja.

Stare kamene uličice u Starom gradu pozivaju posjetitelje na šetnju i istraživanje živopisnih galerija i dućana, ispunjenih lokalnim umjetninama i rukotvorinama. Na otvorenoj tržnici posjetitelji će naći svježe namirnice poput šparoga, maslina, rajčica, začinskog i ljekovitog bilja, smokava i sira. Talijanski utjecaj ovdje je mnogo jači nego bilo gdje u Hrvatskoj, a glavni trg okružen je živahnim kafićima i restoranima koji se protežu sve do šarmantne luke prepune jedrilica i ribarskih brodica.

Sa svojim bijelim tartufima intenzivne arome, svježe ulovljenom ribom i morskim plodovima, istarskim pršutom i probranim bijelim vinima cvjetnog mirisa, Teranom, Merlotom ili Malvazijom, Rovinj predstavlja srce gastronomske Hrvatske.

Vrući ljetni dani u Rovinju provode se na šljunčanim plažama okruženim borovima. Ali Rovinj je mnogo više od plaža, te oni koji žele istražiti ljepote ove regije shvatit će kako je Rovinj zapravo izvrsno odredište tijekom cijele godine.

Doista vrijedi posjetiti obližnji grad Pulu s njenim impresivnim rimskim amfiteatrom (6. na svijetu po veličini) i art deco tržnicom. Nezaobilazno odredište je i Motovun, uzbudljiv gradić na vrhu brda u kojem se svakog kolovoza održava filmski festival. Kratkom vožnjom brodom doći ćete do Brijuna, zadivljujućeg arhipelaga 12 otoka kojim diljem glavnog otoka posjetitelje vozi safari vlakić.

Za one koji vole boraviti na čistom zraku regija nudi nevjerojatnu raznolikost krajolika – od stjenovitih obala do planina s borovom šumom i brežuljaka obraslih čempresima i maslinicima. Tu se ističe 11 km dug obližnji Limski kanal, zakonom zaštićeni krajolik savršen za vožnju kajakom i nordijsko hodanje. Ostale rekreacijske aktivnosti na području su duge šetnje, vožnja biciklom ili slobodno penjanje u jedinstvenoj Park šumi Zlatni rt, prirodnom rezervatu s cedrovom i borovom šumom te sjenovitim stazama koje vode do stjenovitih uvala, i naravno vodeni sportovi poput ronjenja, ronjenja na dah ili jedrenja.

Do Rovinja moguće je doći zračnim lukama Trsta, Ljubljane, Zagreba ili Rijeke, s tim da se najbliža zračna luka nalazi u Puli. Ljeti je odlična povezanost Rovinja brodom iz Venecije.

Spomenici i istaknuta obilježja Rovinja:

• Crkva Sv.Eufemije
• Barokna vrata – Balbijev luk
• Toranj sa satom i lavom Sv. Marka
• Crkva Sv. Tome
• Crkva Svetog Križa
• Kapela Svetog Trojstva
• Franjevački samostan
• Gradski muzej
• Muzej Kuća o Batani
• Akvarij Instituta "Ruđer Bošković"
• Zlatni rt - Punta Corrente
• Močvara Palud – ornitološki rezervat
• Otok Sv. Andrije

Istra

Opis i geografski položaj

Istra je najveća  zelena oaza sjevernog Jadrana i najveći hrvatski poluotok okružen kristalno čistim plavim morem. Na obalnom dijelu nalaze se ljupki mediteranski gradovi dok zelenu unutrašnjost krase brojne kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti te brežuljkasta naselja sa zadivljujućim pogledom na mirnu okolicu.

Smješten na sjevernom Jadranu, istarski je poluotok najbliža mediteranska destinacija zemljama srednje Europe.

Važni gradovi i općine u Istri su: Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad, Labin, Buzet, Motovun.

Klima
Klima u Istri je blaga, mediteranska, gdje prevladavaju topla i sušna ljeta te blage i ugodne zime. Prosječno ima 2.388 sunčevih sati godišnje, a tijekom ljeta insolacija iznosi prosječno 10 sati. Specifični su vjetrovi bura, koja puše od sjevera prema jugu, uz vedro i hladnije vrijeme, jugo, koje nosi toplije, ali vlažno vrijeme, te blaži maestral koji puše s kopna na more i rashlađuje u ljetnom periodu. Prosječna temperatura zraka najhladnijeg perioda godine iznosi 6°C, a najtoplijeg 30°C. Nešto južnije od Rovinja Istru presijeca 45. paralela, što znači da se nalazimo na pola puta između Ekvatora i sjevernog pola – idealnom zemljopisnom i temperaturnom prostoru na sjevernoj polutki. Taj položaj omogućuje prosječnu godišnju temperaturu od 14 stupnjeva, odnosno ljetnu od 23 Celzijeva stupnja.
Salinitet mora iznosi oko 37 promila. Velika koncentracija soli, natrija i klora, te sulfata i magnezija, osnova su zdrave kupke tako potrebne ljudskom tijelu i koži pri čemu gibanje mora, također, djeluje izrazito terapeutski. Temperatura mora najhladnija je u godini tijekom ožujka i prosječno iznosi 9 º C, dok je najtoplija tijekom kolovoza kada dostiže i do 25 º C.

Rovinj
Na temelju recentnih dvanaestogodišnjih praćenja meteoroloških podataka u Rovinju, srednja godišnja temperatura iznosi 13,5° C, padaline 766,8 mm, dok je relativna vlaga zraka 75 %. Klima je topla, semiaridna. Tijekom godine, više od trećine dana su bez vjetra, dok je učestalost bure mnogo manja od ostalih mjesta uz zapadnu obalu istarskog poluotoka. Mikroklima ovako blagih karakteristika prisutna je još samo kod Brijunskog arhipelaga i Malog Lošinja. Broj vedrih dana u godini je 134, što je najviše na Jadranu nakon dva južnodalmatinska lokaliteta. Istovremeno Rovinj je mjesto sa najmanjim brojem oblačnih dana na Jadranu.

Vrsar
Klima Vrsarštine ima mediteranski karakter; zime su blage, ljeta duga i topla. Zimi se temperatura tek ponekad spusti ispod nule i zato su mraz i snijeg rijetke pojave u ovom kraju. Od obale prema unutrašnjosti poluotoka klima se neznatno pooštrava. Prosječna temperatura zraka u proljeće iznosi 12,5°C, ljeti 23,4°C, u jesen 15,6°C i zimi 5,5°C. Ova obala ima godišnje oko 2000 sati insolacije: nad zapadnom Istrom ljetne modrine mogu ponekad potrajati neprekidno i nekoliko mjeseci (od travnja do listopada).

PROSJEČNE GODIŠNJE MAXIMALNE I MINIMALNE TEMPERATURE ZRAKA (2000-2008)

MJESEČNI PROSJEK SUNČANIH DANA (2000-2008)

Morska obala
Morska obala duž Rovinja i Vrsara izrazito je razvedena s mnoštvom uvala, otoka i otočića.  Plaže su uglavnom stjenovite, kamene, šljunkovite, a na mjestima i pješčane s bujnom mediteranskom vegetacijom koja seže sve do morske obale.
Plava zastava simbolizira očuvan, siguran i ugodan okoliš namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji, te nju nose plaže koje su zadovoljile standarde u pogledu ekologije, sanitarnih usluga, sigurnosti, informiranja te upravljanja okolišem poštujući pri tom održivi razvoj u turizmu.
U Rovinju prestižnu Plavu zastavu nose: plaže Sv. Andrija na Crvenom otoku, plaža TN Villas Rubin, plaža AC Polari, plaža AC Veštar, te plaža TN Amarin.
U Vrsaru Plavu zastavu nose: plaža AC Valkanela, plaža TN Belvedere, plaža AC Porto Sole i plaža NC Koversada.

Prirodna raznolikost
Blagodati mediteranske klime učinili su Istru ekološkim i zdravim turističkim odredištem i obdarili je brojnim zaštićenim prirodnim lokalitetima.
Bogatstvo prirodne raznolikosti Istre kreće se od snježno bijelih planina, preko zelenih njiva, zaravni i udolina, vinograda i maslinika do modrine beskrajnoga mora.
Najznačajniji predstavnici prirodnog bogatstva i raznolikosti Istre su: Planinski masiv Učka, Motovunska šuma i šuma Kontija, Limski kanal, Rt Kamenjak, Ornitološki rezervat Palud, Romualdova špilja, Jama Baredine, Pazinska jama, Špilja Feštinsko kraljevstvo, Spilja Mramornica i brojni drugi prirodni lokaliteti. Broj lokaliteta zaštićene prirode najveći je na području Rovinja i njegove bliže okolice.

Povijesni pregled i kulturno bogatstvo
Istarski je poluotok bio nastanjen još u prapovijesnom razdoblju, o čemu svjedoče ostaci gradinskih naselja, a tragovi i ostaci kostiju dinosaura pronađeni u okolici Bala, svjedoče o razdoblju koje seže u duboku prošlost zemlje. Prvi snažni pečat razvoju istarskog poluotoka dali su stari Rimljani, o čemu svjedoče brojni spomenici iz antičkog razdoblja: amfiteatar Arena iz razdoblja rimskog cara Vespazijana i Augustov hram u Puli, te hramovi Neptuna i Marsa u Poreču i ulice Cardo i Decumanus. Vrijeme Bizanta u Istri ostavilo nam je najznačajniji kulturni spomenik u Istri - kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču (V. stoljeće), koji je od 1997. uvršten u UNESCO-v popis svjetske baštine.
Srednjovjekovni utvrđeni gradovi i gradići diljem Istre poput Buzeta, Motovuna i Grožnjana, nekoć su, položeni na strateškim mjestima, gospodarili i bdjeli nad okolnim posjedima. Danas, se razvijaju kao turistička i kulturna središta. Buzet se diči titulom grada-tartufa,  Grožnjan je postao međunarodni centar muzičke omladine, Motovun ugošćuje Međunarodni filmski festival, a Hum, najmanji grad na svijetu, i dalje održava običaje iz feudalnih vremena (Biranje župana, čuvanje tradicionalne recepture humske rakije).
Razdoblje mletačke vlasti ostavilo je traga u gradovima na obali: Puli, Rovinju, Poreču o čemu svjedoče raskošne venecijanske palače no i tradicija pomorstva, ribarstva i prerade ribe. Austro-Ugarska Monarhija dala je snažan zamah gospodarskom razvoju Istre, kada Pula postaje glavna ratna luka Carstva, Rovinj snažno industrijsko središte (prerada duhana, destilerija i prerada ribe), a nacionalni park Brijuni postaju ljetovalište europske elite. Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata obilježava snažan razvoj turizma te nastaju turistička središta posebice na zapadnoj obali Istre (Umag, Poreč, Rovinj, Vrsar, Pula).
Danas Istra raspolaže smještajnim kapacitetima u hotelima, apartmanima, kampovima i privatnom smještaju za preko 200.000 gostiju dnevno, a turističke destinacije u Istri specijaliziraju se i diversificiraju svoju ponudu pri čemu Rovinj i Vrsar prednjače u razini kvalitete i bogatstvu sadržaja i usluga koje mogu ponuditi zahtjevnom putniku i gostu.

Istarska kuhinja
Istarska kuhinja krije bogatstvo tradicije okusa što je odraz povijesnih, zemljopisnih i klimatskih značajki poluotoka.
Jela Zelene Istre tipična za unutrašnjost poluotoka temeljena su na mesu i tjestenini, a jela Plave Istre nude svježinu mora kroz ponudu riba i jela od morskih plodova.
Unutrašnjost Istre krije obilje konoba i vinskih podruma u kojima se može doživjeti pravi autohtoni ugođaj kušajući pri tom tradicionalna jela i čašicu vrlo kvalitetnog istarskog vina. Autohtona istarska vina su bijelo vino - malvazija, te crno vino teran i refošk, a najpoznatije  desertno vino istarski muškat.
Važna odrednica Istre još od doba Grka i Rimljana je maslina. Istarska maslinova ulja prema svjetskim mjerilima spadaju među najkvalitetnija, a moguće ih je isprobati u uljarama i konobama najboljih istarskih maslinara.

Zanimljivosti
Kažun - Riječ je o tradicionalnoj poljskoj kamenoj kućici građenoj u tehnici suhozida koja je služila poljodjelcima za čuvanje alata i za zaklon od vrućine i nevremena. Danas izrađen u minijaturi, predstavlja jedan od izvornih istarskih suvenira.
Najveći istarski kažun (kamena okrugla kućica) nalazi se u Galižani, a visok je 7 metara.
Koza - Zlatna koza s crvenim rogovima i papcima prikazana je na istarskom grbu.Svojim kvalitetnim mlijekom koza je othranila brojne naraštaje pa su joj Istrijani dali počasno mjesto na grbu.

Hrvatska

Opis i geografski položaj
Smještena na jugoistoku Europe, na sjecištu velikih kultura i civilizacija, kao i različitih geografskih i klimatskih regija, Hrvatska je europska oaza kulture i prirodne raznolikosti.
Ljepota i bogatstvo Hrvatske su u njenoj različitosti koja se očituje u činjenici da na relativno maloj površini, nailazimo na čitavo bogatstvo različitih kultura, mentaliteta i dijalekta, klime, životnog stila, kuhinje, kulturnih i povijesnih ostataka.
Slogani koji najbolje opisuju mladu i samostalnu državu Hrvatsku, no, ipak, zemlju izrazito duge povijesti, bogate tradicije, multikulturalnosti, očuvanih prirodnih ljepota i kristalno čistog i plavog mora su: „Zemlja tisuću otoka“ ili „Mediteran kakav je nekad bio“.

Klima
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Prirodna raznolikost
Prirodna raznolikost Hrvatske ogleda se u  jezerima i brežuljcima u kontinentalnom dijelu Panonske nizine središnje Hrvatske i Slavonije, preko pošumljenih planina u Lici i Gorskom Kotaru koji spadaju u planinski masiv Dinaride, do razvedene obale i mnoštva otoka na obali Jadranskoga mora u predjelu Istre, Sjevernog Primorja i Dalmacije.
Hrvatska je najbolje ekološki očuvano područje u Europi sa najčišćim morem i najvećim brojem nacionalnih parkova i parkova prirode u odnosu na veličinu teritorija.
Od ukupno 8 nacionalnih parkova na prostoru Hrvatske, zasigurno je najpoznatiji nacionalni park Plitvička jezera koji je upisan u UNESCO-v popis svjetske baštine.

Povijesni pregled i kulturno bogatstvo
Hrvati su narod koji je doselio na današnje područje Hrvatske tijekom VII. stoljeća. Tu povijesnu činjenicu opisuje poznata hrvatska pjesma koja slikovito kaže „od stoljeća VII. tu Hrvatski dišu“. Bogata kulturna baština odraz je burne povijesti na ovim prostorima kroz smjenjivanje različitih društvenih uređenja i vladavinu susjednih država. Hrvatska je svjetskoj baštini uz bogatstvo spomenika, umjetničkih i znanstvenih djela podarila i mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika. U UNESCO-v popis svjetske baštine uvršteni su: Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Dubrovnik i Trogir, katedrala u Šibeniku.
U obalnom dijelu Hrvatske očituje se ostavština mediteranske kulture, brojni antički spomenici, spomenici rimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka, romanička sakralna baština i očuvane mediteranske urbane cjeline.
Kontinentalna Hrvatska, kao dio srednje-europskog kulturnog kruga, ističe se brojnim pretpovijesnim nalazima svjetskog značenja, starim gradovima, utvrdama i dvorcima kasnog srednjeg vijeka te kulturnim spomenicima i arhitekturom iz razdoblja baroka.

Hrvatska kuhinja
Hrvatska tradicionalna kuhinja temelji se na slavenskoj kuhinji s utjecajima iz susjednih zemalja.
Jela u unutrašnjosti temelje se na proizvodima kao što su meso, mahunarke i žitarice i najčešće su srednjoeuropskog okusa.
U priobalju se najviše upotrebljavaju riba, morski plodovi i povrće te prevladavaju mediteranski i talijanski okusi.
Važan dio tradicionalne kuhinje čine jela koja se pripremaju za razne praznike i posebne prigode (vjenčanja, krštenja, doba žetve, berba grožđa) te za vjerske blagdane (Božić, Uskrs..).

Najpoznatije hrvatske delicije
Dalmatinski ili istarski pršut i paški ili istarski sir – posebno obrađena i sušena šunka već ovisno o regijama Hrvatske, te ovčji sir s različitih geografskih područja
Kamenice – najpoznatije su iz Limskog kanala ili Stona
Riba i morski plodovi na žaru – u priobalju su vrlo kvalitetni (brancin, orada, list, grgeč, zubatac, lignje, škampi, dagnje, rakovi i jastozi)
Maneštra – od mahunarki i povrća tipična je za istarsko područje
Pašticada – je polako kuhani gulaš
Rožata – je tipičan dalmatinski desert od karamela i gorkog likera
Fiš-paprikaš – je gulaš od svježe slatkovodne ribe začinjen crvenom paprikom
Kulen – je ljuta, začinjena slavonska kobasica
Štrukli – su domaći, pečeni, komadi tijesta punjeni sirom
Zagorska štrudla – je savijača od lisnatoga tijesta punjena sirom, jabukama ili orasima
Palačinke – najpoznatiji desert u Hrvatskoj

Zanimljivosti
Kravata – Hrvatska je domovina kravate
Licitarsko srce – Hrvatski suvenir koji darivanjem označava  prenošenje topline i ljubavi hrvatskog naroda
Lavanda - Ekološki proizvedena lavanda svrstava se među kvalitetnije na Mediteranu
Vučedolska golubica - Predstavlja najslavniji pojedinačni arheološki nalaz iz Hrvatske iz Vučedola kraj Vukovara iznimne ljepote i vješte izrade
Paški sir – ima specifične arome čija posebnost leži u njegovoj tvrdoći i slanosti
Paška čipka - ručno izrađen ukrasni predmet s otoka Paga šivan iglom i tankim koncem